Vrste memorije. Kako zapamtimo glazbeno djelo

1.

Glazba i memorija

2.

Glazbena memorija- gdje smo bili i
gdje smo sada?
Daniel Mullensiefen, Goldsmiths University, Psychology department
https://www.youtube.com/watch?v=pupYyxjkEUc

3.

Što nam memorija omogućuje?
Prepoznavanje
glazbenih
obrazaca
Prepoznavanje
veza između
obrazaca
Prepoznavanje
protoka
vremena u
glazbi
Stvaranje
očekivanja o
tome što je
sljedeće

4.

Načini pamćenja glazbe

5.

Načini pamćenja glazbe
Auditivno
pamćenje
Kinestetičko
pamćenje
Vizualno
pamćenje
Analitičko
pamćenje

6.

Auditivno pamćenje
Pomoću njega:
Zamišljamo zvukove koje smo čuli
Anticipiramo što bi sljedeće moglo doći
Evaluiramo kako trenutačno ide izvedba djela

7.

Vizualno pamćenje
Pamtimo:
note i druge oznake koje su zapisane
poziciju ruke i prstiju na instrument
izgled akorda koji je odsviran (klavijaturisti)
obrasce na instrument kada sviramo određenu melodiju

8.

Analitičko pamćenje
Pamtimo:
strukturu glazbenog djela
strukturu fraze
strukturu teme/ melodije
harmonijsku strukturu

9.

Kinestetičko pamćenje
Postoji:
Prstovno pamćenje
Muskulaturno
pamćenje
Taktilno pamćenje
Omogućava nam da zapamtimo:
Pozicije i pokrete
’Osjećaj’ sviranja instrumenta

10.

Kako pamtimo glazbu?
Pamćenje se sastoji se od tri procesa:
Eho memorija i rani procesi
Kratkoročna memorija
Dugoročna memorija

11.

Procesi pamćenja glazbe

12.

Vrste memorije
Eho memorija i rani procesi: unutarnje uho pretvara zvuk i živčane impulse
(frekvencija i amplitude). Ove informacije opstaju nešto manje od sekunde (eko).
Nisu kategorizirane- sirovi, kontinuirani podaci
Ekstrakcija glazbenih značajki: pojedini tonovi, harmonici, ritam se ekstrahiraju iz
sirovih podataka
Perceptualno vezivanje: tonovi se vežu u obrasce i kategoriziraju se po sličnosti,
vremenskoj bliskosti u ‘konceptualne kategorije’
Ove kategorije trigeriraju naše dugoročno pamćenje: ‘.. Ovo mi je od negdje
poznato…’
Kad kategoriju osvijestimo kao ‘nešto poznato’, ona postaje dio našeg
kratkoročnog pamćenja (30 sek.)

13.

14.

Kako zapamtimo
glazbeno djelo?

15.

Kako zapamtimo
glazbeno djelo?
Mnemonika
Mentalna reprezentacija
Struktura djela

16.

Mnemoničke
tehnike
Tehnike koje služe za
podsjećanje apstraktnijih
sadržaja
Primjeri:
Struktura djela: AB, ABA, A A’ A’’
Harmonijski slijed: cadenza,
harmonijske funkcije (T, S, D)…

17.

Mentalna reprezentacija i struktura
Interna ili mentalna reprezentacija (Clarke, 1988)- kognitivni mehanizam
koji muzičari koriste kako bi ‘našli’ muzički sadržaj i odsvirali kompoziciju
Sviranje napamet zahtjeva potpunu mentalnu reprezentaciju djela: od
najniže hijerarhije (detalji fraze) do najvećih struktura (oblik djela).
Izvedba djela uključuje:
‘vađenje’ pojedine hijerarhijske strukture iz memorije
kako se djelo odvija
• Sredina fraze: izvedbeni detalj
• Početak novog dijela: razumijevanje strukture

18.

Iskusni svirači (Aiello, 2001):
Kako
zapamtimo
glazbeno
djelo?
•Konceptualiziraju kompoziciju u
manje, povezane djelovezajedno čine znakovitu cjelinu.
•Vežbaju po tim cjelinama
Neiskusni svirači:
•Pristupaju kompoziciji kao
amorfnoj cjelini ili kao
neprekinutom nizu nota

19.

Glazbeni stil utječe na to kako
svirač pristupa memorizaciji djela
Memorija i
glazbeni stil
Suvremena djela:
• Analitičko pamćenje ili kinestetsko (puno
puta ponavljaju)
• Primorani smo osmisliti vlastite melodijske
asocijacije
• Brzo se zaboravlja

20.

Kako bolje pamtiti?
Strukturalna analiza djela
Čuti zvuk VS slušati zvuk
Improvizacija i slušanje (znanje stila u kojem se svira)
Da ste profesor, koje sugestije bi dali studentu koji uči djelo kako bi ga lakše
memorizirao?

21.

Vrste memorije

22.

Vrste memorije: Na koje sve načine
pamtimo?
Vrste glazbene memorije (Halpern, Mullensiefen, 2008):
Eksplicitna memorija
svjesno pamćenje: prepoznajem/ ne prepoznajem ovu melodiju
Implicitna memorija
nesvjesno pamćenje: nesvjesno pjevanje melodije koja je malo prije bila u
pozadini

23.

Vrste memorije: Istraživanje
Poslušali 40 melodija i trebali
odrediti koji instrument ih svira
ispitivali postojanje implicitne i
eksplicitne memorije
Kasnije su čuli 80 melodija: 40
starih (20 original, 20 s
promjenjenim tempom ili
instrumentom) i 40 novih
Metoda:
Implicitna memorija: Koliko vam
je ugodna ova melodija?
Halpern and Müllensiefen
(2008):
Eksplicitna memorija: Koliko vam
je poznata ova melodija?
Promjena tempa i instrumenta je
otežala eksplicitno pamćenje
Rezultati:
Promjena tempa je otežala
implicitno pamćenje
Dokazano postojanje dvije vrste
pamćenja

24.

Vrste memorije:
Istraživanje
Samson and Peretz [15].
Metoda: Analiza pacijenata s lezijama
na lijevog ili desnog temporalnog režnja.
Rezultati:
Desni temporalni režanj je zadužen za
formaciju melodijskih reprezentacijavažne za implicitnu memoriju
Lijevi temporalni režanj je angažiran oko
svjesnog pamćenja- eksplicitna memorija.

25.

Vrste memorije: zaključak
Implicitna memorija: https://www.youtube.com/watch?v=0tZeFlt5h3Q
Eksplicitna memorija: https://www.youtube.com/watch?v=zkVFEiUa8KM
Opišite što bi pripadalo implicitnoj a što eksplicitnoj memoriji u primjeru
kompozicija koje svirate ‘na pamet’?
Što pripada auditivnom, vizualnom, kinestetičkom i analitičkom pamćenju?
Objasni process memoriranja na primjeru iz prakse!

26.

Memorijski fenomeni

27.

Fenomen: ‘Earworms’
‘Nametanje’ muzičke memorije (Halpern, Bartlett, 2011)
Ted Talk: Earworms: Those songs that get stuck in your head - Elizabeth
Hellmuth Margulis
https://www.youtube.com/watch?v=3NE_OoO-N54

28.

Fenomen ‘Earworms’
“Involuntary Musical Imagery” (Janata, Kubit, 2021)
Čemu služe?
Konsolidaciji (učvršćivanju) nemuzičkih sjećanja i znanja
vezanih uz tu glazbu
Koja glazba se najlakše ‘uvuče’ u uho?
Glazba brzom tempa sa jednostavnim, repetativnim
melodijama i harmonijama
Koje vrste osobnosti su najvjerojaatnije ‘žrtve’
earworm-a (Big Five Test)?
Neurotičari (iracionalne ideje, slaba kontrola impulse,
niska psihološka rezilijencija) https://bigfive-test.com

29.

Fenomen apsolutnog sluha
Pamćenje visine tonova- vrsta muzičkog pamćenja?
Levitin (1994)- apsolutni sluh je puno češći nego što se misli
Sudionici bez apsolutnog sluha pjevaju poznate pjesme
Usporedba tonaliteta otpjevanog i originala
50% sudionika otpjevalo pjesmu u točnom tonalitetu
44% pjevali u tonalitetu udaljenom do dva polustepena od originala
Zaključak: Ne-muzičari imaju relativno stabilno pamćenje visine tona
Sluh se može poboljšati vježbom ili električnom stimulacijom lijevog
supramarginalnog girusa (Gaab et al., 2006).

30.

Emocije i memorija
Emocije poboljšavaju memorijske procese
Glazba izaziva snažne emocije
Emocije možda sudjeluju u formiranju sjećanja:
•Sjećanje o glazbi
•Sjećanje o informacijama i epizodama povezanim uz glazbu (Jancke, 2008)
Slušanje iste glazbe u nekoj drugoj situaciji može trigerirati emocije
koje smo osjećali kada smo je zadnji put čuli.

31.

Glazba i Alzheimerova demencija
TED Talk, Gunnar Heyman
https://www.youtube.com/watch?v=s6UsDebR_2g
Alive Inside: A story of Music and Memory,
https://www.youtube.com/watch?v=8HLEr-zP3fc&t=186s

32.

Emocije i memorija
Istraživanje (Carr & Rickard, 2016)
Slike prezentirane sudionicima nakon glazbe koju su doživjeli emocionalno, su
bolje zapamćene.
Istraživanje (Koelsch et al., 2004)
Povezanist jezika i glazbe- lakše pamtimo riječi koje su praćene glazbom
https://www.youtube.com/watch?v=v9r5922xCsQ
Pomažu li vam emocije pri pamćenju glazbe?

33.

Muzičari bolje pamte?
Schendel
(2007):
Povezanost verbalne
memorije i muzičkih
stimulansa
Ho et al.
(2003):
Muzičari pokazuju
bolju verbalnu
memoriju
Sluming et
al. (2010):
Muzičari imaju više
sive materije u
frontalnom korteksu
koji je zadužen za
memorijske procese
Pamćenje glazbe
pomaženam u
lakšem učenju i
obavljanju verbalnih
zadataka

34.

Zaključak
Načini pamćenja glazbe
Procesi pamćenja
• Eho memorija
• Kratkoročno pamćenje
• Dugoročno pamćenje
Vrste memorije
• Implicitna memorija
• Eksplicitna memorija