Ruska civilizacija i kultura 1
Literatura
Nastavni program
Nastavni program
Nastavni program
Geografski položaj Rusije
Geografski položaj Rusije
Geografski položaj Rusije
Geografski položaj Rusije
Suverenitet Abhazije
Suverenitet Južne Osetije
Kaljinjingrad
Krimsko poluostrvo
Krim
Reljef Rusije
Elbrus – najviši vrh Kavkaza
Rijeke u Rusiji
Klima
Prirodna bogatstva Rusije
Prirodna bogatstva – prednosti Rusije
Prirodna bogatstva – prednosti Rusije
Prirodna bogatstva – prednosti Rusije
Životinjski i biljni svijet
Životinjski i biljni svijet
Naselja
Kultura stanovanja
Odjeća
Odjeća
Odjeća
Odjeća
Odjeća
Odjeća
Stanovništvo Rusije
Religija u Rusiji
Saobraćaj u Rusiji
Transsibirska željeznica
Jezik u Rusiji
Područja gdje se govori ruski jezik
Rusko govorno područje
Rusko govorno područje
Novčana jedinica
Ishrana u Rusiji
Porodični život i rodbinske veze
Državno uređenje Rusije danas
Grb Rusije
Državno uređenje Rusije danas
Ruska Matrjoška
Prva ruska matrjoška sa izložbe 1900.g.
Balalajka
Državno uređenje Rusije danas
Državno uređenje Rusije danas
Mihail Sergejevič Gorbačov – poslednji predsjednik SSSR-a
Boris Jeljcin – prvi predsjednik Rusije
Vladimir Vladimirovič Putin – predsjednik Rusije Rođen u Lenjingradu (Sankt Peterburgu) 1952. Predjednik Rusije od 2000-2008.
Civilizacija
Civilizacija
Civilizacija
Kultura
Kultura
Kultura
Kultura i civilizacija
Kultura i civilizacija
Ruska civilizacija i kultura
Ruska civilizacija i kultura
Ruska civilizacija i kultura
Ruska civilizacija i kultura
Ruska civilizacija i kultura
Ruska civilizacija i kultura
Ruska civilizacija i kultura
Ruska civilizacija i kultura
Ruska civilizacija i kultura
Ruska civilizacija i kultura
Ruska kultura i civilizacija
Ruska civilizacija i kultura
Kijevska kneževina u 11.vijeku
Ruska civilizacija i kultura
Ruska civilizacija i kultura
Ruska civilizacija i kultura
Ruska civilizacija i kultura
Ruska civilizacija i kultura
Zašto postoji Rusija?
Ko su Sloveni?
Ko su Sloveni?
Ko su Rusi?
10.49M
Категория: ИсторияИстория

Ruska civilizacija i kultura. Literatura

1. Ruska civilizacija i kultura 1

Nastavnik: Prof. dr Slavica Lukić

2. Literatura

• Mila Stojnić: Ruska civilizacija i kultura
• Slavica Lukić: Ruska civilizacija i kultura
• Filmovi, fotografije, slajdovi, CD – pomoćni
izvori
• Broj sati nastave – prema NPP Fakulteta
• Način ocjenjivanja – nastava, predispitne
aktivnosti, završni ispit

3. Nastavni program

• Sadrži:
• Geografski položaj Rusije
• Reljef
• Klimu
• Rijeke
• Prirodna bogatstva Rusije
• Životinjski i biljni svijet
• Naselja
• Kultura stanovanja
• Kulturu oblačenja i ishrane

4. Nastavni program


Porodični život
Korijene ruskog civilizacijskog modela
Stari Sloveni i njihovi susjedi
Primanje hrišćanstva
Pismenost i način širenja pismenosti
Kijevska kneževina
Novgorodska kneževina
Vladimirska i Suzdaljska kneževina
Moskovska kneževina
Uticaj islama na ruski civilizacijski model
Nastanak “Cijele Rusije”
Promjene u ruskom civilizacijskom modelu u
“vrijeme smutnje”

5. Nastavni program

• Evropa kao civilizacijski uzor
• Reakcija konzervativnih krugova
• Ruska srednjevjekovna umjetnost
• Procesi u okviru ruskog pravoslavlja
• Procesi u ruskoj kulturi i umjetnosti u 15. i 16. vijeku
• Karakteristika novog perioda ruske kulture
• Rusija na putevima evropske prosvećenosti
• Evropski građanski ideali u ruskom civilizacijskom
modelu
• Prekretnica u ruskom civilizacijskom modelu
• Vrednovanje tradicije i Novi društveni model

6. Geografski položaj Rusije

• Rusija izlazi na tri okeana:
• Atlanski – Baltičko, Azovsko i Crni more
• Tihi – Beringovo, Ohotsko i Japansko more
• Sjeverno ledeni – Barencovo, Bijelo, Karsko, Istočnosibirsko i Čukotsko
more
• Zauzima prostor dijela istočne Evrope i sjeverne Azije –
17.075.400 km2 (prema literaturi), 17.125.187 km2
(internet)
• Naseljavaju ga uglavnom Rusi (preko 80%)i pripadnici
oko 100 raznih naroda
• Glavni grad Moskva
• Ostali veliki gradovi – Sankt-Peterburg, Nižnji Novgorod,
Volgograd, Kazanj, Novosibirsk, Perm, Omsk itd.

7.

8. Geografski položaj Rusije

• Autonomne republike Ruske Federacije:
• Baškirska, Burjatska, Dagestanska, Jakutska, Kabardino-Balkarska, Kalmička,
Karelska, Komi, Marijska, Mordovska, Sjeveroosetinska, Tatarska, Tuvinska,
Udmurtska, Čečeno-Inguška i Čuvašaka autonomija
• Autonomne oblasti Ruske Federacije:
• Adigejska, Gornoaltajska, Jevrejska, Karačajevsko-čerkeska i Hakaska oblast
• 10 autonomnih okruga
• 6 krajeva
• 49 oblasti
• Mješanje azijske i evropske civilizacije i oko 100 različitih
kultura

9.

10. Geografski položaj Rusije

• Na zapadu Rusija graniči sa:
• Norveškom
• Finskom
• Estonijom
• Letonijom
• Litvanijom
• Poljskom
• Bjelorusijom
• Ukrajinom

11. Geografski položaj Rusije

• Na jugu graniči sa:
• Abhazijom - Suverenitet ovih teritorija je sporan, ali je
Rusija priznaje
• Gruzijom
• Južnom Osetijom - Suverenitet ove teritorije je sporan,
ali je Rusija priznaje
• Azerbejdžanom
• Kazahstanom
• Kinom
• Mongolijom
• Sjevernom Korejom
• Japanom (morska obala)
• Na istoku sa SAD (morska granica)

12. Suverenitet Abhazije

• Proglasila nezavisnost nakon raspada SSSR.
• Gruzija je smatra svojom Autonomnom republikom.
• Nezavisnost Abhazije je priznalo 6 država među kojima Rusija,
Nikaragva, Venecuela.
• Do 1931.g. bila je u sastavu Ruske SSR, a od tad u sastavu
Gruzije.
• Abhazi pripadaju pravoslavnom hrišćanstvu.

13. Suverenitet Južne Osetije

• Takođe referendumom proglasili samostalnost od Gruzije.
• Njen suvererenitet je priznala Rusija 2008.g.
• Oseti su stari narod koji je primio hrišćanstvo (oko 61% su
hrišćani, ali ima ih koji su u vrijeme Tatara primili islam).
• 1989.g. narastanjem gruzijskog nacionalizma Južni Oseti su
tražili spajanje sa Sjevernom Osetijom koja je u sastavu RF.
• 1991.g. Gruzijske vlasti ukidaju ruski jezik kao službeni jezik.
• Iste godine napada J. Osetiju gdje je bilo oko 1000 mrtvih i
oko 100 hiljada izbjeglica.
• 2008.g. Gruzija napada J. Osetiju, kada su Ruske trupe
krenule u odbranu Južne Osetije, gdje je živjelo većinsko
Rusko stanovništvo.
• Poslije tog rata Rusija priznaje nezavisnost Južne Osetije.

14.

15. Kaljinjingrad

• Pripao Rusiji poslije raspada Sovjetskog Saveza
• Kopnena granica je sa Poljskom i Litvanijom
koje su članice Evropske unije
• Sa Rusijom samo graniči morskim putem
• Velika ruska vojna baza, stožer ruske baltičke
flote

16.

17.

18.

19. Krimsko poluostrvo

20. Krim

• Do februara-marta 2014.g. Krim je bio u sastavu Ukrajine.
• Stanovništvo Krima je referenumom odlučilo da se odvoji od
Ukrajine i 17.marta formalno Vrhovni sovjet Krima podnosi
Rusiji zahtjev za pripajanje Ruskoj Federacija, što je RF
usvojila već 18.marta.
• Od tada do danas zapad ne priznaje da je teritorija Krima u
sastavu Rusije, SAD traži povrat ove teritorije Ukrajini.
• Krim je bio u sastavu Rusije, dok ga Nikita Hruščov nije 19.
februara 1954. odvojio od Ruske SFSR i dao Ukrajinskoj SSR.
• Grad Sevastopolj je definisan kao grad sa federalnim statusom
i ulazi u sastav Rusije, sa većinskim ruskim stanovništvom (oko
72%)
• Većinsko stanovništvo na Krimu su Rusi (oko 58%), Ukrajinci
(oko 24%), Tatari (oko 12%) i drugi.

21.

Obradivo zemljište: 13% teritorije
Šume: 51% teritorije
Vode: 13% teritorije
Broj stanovnika: 143.954.400 (1.januar 2002.g.),
142.856.536 (2010), 146.544.710 (2016)
Na teritoriji Rusije ima 10 gradova koji imaju preko milion
stanovnika: Moskva, Sankt Peterburg, Novosibirsk, Nižnji
Novgorod, Jekaterinburg, Samara, Omsk, Kazanj, Ufa,
Čeljabinsk
Gustina naseljenosti: 8,4 stanovnika/km².
Maksimalna dužina: 4.000 km.
Maksimalna širina: 9.000 km.

22.

23. Reljef Rusije

• Granica sa Gruzijom i Azerbejdžanom – Kavkaz –
Elbrus (5.633 m) – na jugu
• Na jugozapadu – Karpati
• Na granici Evrope i Azije – Ural – vrh Narodnaja (1.985
m)
• Azijski dio Rusije – planina Altalaj – vrh Bjeluha (4.506
m)
• Vulkanske planine poluostrva Kamčatka–najviši vrh
Ključevskaja Sopka (4.750 m)
• Na zapadu Sibira - Zapadnosibirska visoravan kroz koju
protiče najduža ruska rijeka Ob (dužine 5568 km,
prema dužini 5. rijeka na svijetu).

24. Elbrus – najviši vrh Kavkaza

25. Rijeke u Rusiji

• 120.000 rijeka dužih od 10 km
• Četiri sliva:
• Atlanski okean – Neva, Narva, Njemen, Don, Kuban,
Dnjepar (dužina koja protiče Rusijom 485 km) i dr.
• Sjeverni ledeni okean – Sjeverna Dvina, Pečora, Ob,
Jenisej i dr.
• Tihi okean – Amur, Anadir, Penžina i dr.
• Kaspijsko jezero (more) – Volga, Ural i dr.
• Najveće rijeke Rusije su Volga i Don u evropskom
dijelu, i Ob, Irtiš, Jenisej, Lena i Amur u azijskom.
• Veliki dio ruskih rijeka je plovan
• Najveći saobraćajni značaj ima rijeka – Volga
• Rijeke imaju ogroman hidroenergetski potencijal
• Oko 200.000 jezera – Kaspijsko, Bajkalsko, Onjega,
Ladoško jezero i dr. i velik broj vještačkih jezera

26. Klima

• Kontinentalna klima – na sjeverozapadu na nju utiče
primorska klima, a u Sibiru prelazi u oštru
kontinentalnu klimu
Na crnomorskom primorju - postoje elementi
subtropske klime
Kaspijsko primorje – polupustinjska klima
Pacifičko primorje – monsunska klima
Na visokim planinama – alpska klima
Na ostrvima Sjevernog ledenog okeana – polarna i
subpolarna
Srednja temperatura u evropskom dijelu – januar – od 0 do 14
stepeni, juli od 12 – 24 stepena, u Sibiru – u januaru od -40 do -50 stepeni,
juli od 15 do 20 stepeni. Minimalne temperature se spuštaju u evropskom
dijelu do -55 stepeni, a u Sibiru do -77 stepeni

27. Prirodna bogatstva Rusije


Snažna hidroenergetska baza
Nafta i gas – Sibir i Volgo-Uralski rejon
Kameni ugalj – u Kuznjeckom, Amurskom i Uralskom basenu
U cijeloj Rusiji velike zalihe tresita, bakra, željezne rude,
aluminijuma, kalaja, olova, cinka
Bogata je i zlatom, platinom, srebrom
U Sibiru velika nalazišta dijamanata i nemetala
U predjelima Urala – poludrago kamenje – ahat, jašma,
malahit, azurit
96% ruskih zaliha drveta se nalazi u Sibiru (listopadna,
četinarska šuma, tajge – neprohodne šume, tundre – šume
niskog rastinja)
Stepa – čest motiv ruske književnosti (Gogolj u Tarasu Buljbi,
Čehov u Stepi, Puškin u Spomeniku), ruski pejsaž na slikama
Šiškina
Čest je motiv i Dagestanjska pustinja

28. Prirodna bogatstva – prednosti Rusije

• Nafta i gas – najveći energetski izvori na svijetu – zapadni Sibir
i Volgo-uralski rejon
• Velike zalihe kamenog i mrkog uglja
• Velike zalihe tresita
• Bogata nalazišta željezne rude, bakra, olova, cinka,
aluminijuma, kalaja, plemenitih metala – zlata, platine i
srebra
• Sibir bogat nalazištima dijamanata i nemetala
• Neiscrpne zalihe četinarskih i listopadnih šuma – zauzima prvo
mjesto u svijetu
• Oko 50% teritorije zemlje je pod šumom
• Jedna od najvećih proizvođača krzna u svijetu
• U rijekama i jezerima žive ogromne količine ribe

29. Prirodna bogatstva – prednosti Rusije

• Rusija obezbjeđuje 28% svjetskih potreba prirodnog gasa
• 55% apatita
• 26% dijamanata
• 22% nikla
• 16% kamene soli
• 14% željezne rude
• 13% obojenih metala
• 12% nafte i kamenog uglja

30. Prirodna bogatstva – prednosti Rusije

• Na njenoj teritoriji se nalazi oko 30% svjetskih rezervi
uglja
• 50% eksploatisane nafte Rusija izvozi
• 30% eksploatacije gasa izvozi
• 60% proizvodnje cnog metala
• 50-70% proizvodnje obojenih metala
• 80% mineralnih đubriva
• 40% amonijaka
• 50% sintetičkog kaučuka
• 80% celuloze itd.

31. Životinjski i biljni svijet

• Toplokrznene životinje – Rusija jedan od najvećih
proizvođača krzna – bizamski pacovi, astraganska
jagnjad, samur, vizon, i dr.
• Zaštitni znak Rusije – bijeli polarni medvjed
• U pustinjskom dijelu – kamile
• Na Bajkalskom jezeru i sjevernim morima – foke
• U sjevernim tundrama – jeleni i irvasi
• Domaće životinje - perad
• Stočarstvo u ukupnoj seoskoj privredi učestvuje sa
64%

32. Životinjski i biljni svijet

• Vode su bogate svim vrstama ribe, rakova i školjki –
velika proizvodnja kavijara
• Gljive su svojevrsna nacionalna hrana – najveći
delikates su trufelji (podzemne gljive)
• Domaće povrće, sve vrste žitarica, domaće voće, južno
voće (mandarina, pomorandže, limun, nar, japanska
jabuka, smokva, ananas, urme i dr.
• Čaj je omiljeno piće
• Votka ili hljebno vino – proizvodi se od žitarica

33. Naselja

• Ruski gradovi su najčešće nastajali oko utvrđenog
feudalnog jezgra
• Utvrđenja su u početku bila građena od drvene građe
• Oko utvrđenja su pravljeni nasipi i šančevi koji su se punili
vodom zbog odbrane od neprijatelja
• Kasnije je drvo zamjenjeno kamenom
• Brvnara od drveta je i danas ruska nacionalna kuća (na
sjeveru Rusije i crkve su pravljene od drveta)
• Ta utvrđenja se nazivaju “kremlj” – primjer Moskovski
Kremlj – film “Jedan sat u Moskovskom Kremlju” i
“Moskva”
• Prvi grad koji je imao svoj urbanistički plan – SanktPeterburg (od 1914 Petrograd, od 1925 Lenjingrad, od
1991. Peterburg

34. Kultura stanovanja

• Od starih seoskih kuća do evropskih građevina u
klasicističkom, baroknom i secesionističkom stilu
(sa stubovima, figurama u kamenu i gipsu,
cvjetnim ornamentima)
• U unutrašnjosti – zidane peći

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42. Odjeća

• Način odjevanja uslovljava klima
• Specijalna topla odjeća:
• vatanke – odjeća pravljena od dvostruke tkanine, vatirane i
prošivene šavovima
• valjenki – duboka obuća slična čizmama od valjane vune

43. Odjeća

• vareški – rukavice sa jednim prstom
• ušanki – šubare koje pokrivaju uši, najviše ih
nose Rusi

44. Odjeća

• bunde od krzna okrenute naopako
• polušubok – kratki krzneni kaput,

45. Odjeća

• kazakin – dugi kaput koji podsjeća na kaput kozaka, strukiran
• kaftan – dugi muški kaput
koji pokriva cijelu figuru

46. Odjeća

• U ruskoj tradicionalnoj ženskoj odjeći
preovlađuju jake, žive boje.
Na muškoj odjeći u kroju se osjeća
uticaj azijske kulture.
• Tradicionalna ruska
rubaška i široke čakšire
su slovenskog porijekla.

47. Odjeća

• Na sjeveru Rusije preko sarafana
(široko nabrane haljine)
se nosi haljina bez rukava
sa naramenicama sa psecom
oko grudi

48. Stanovništvo Rusije


Prema popisu iz 2002.g. najbrojniji su:
Rusi (79,80%),
Tatari (3,80%),
Ukrajinci (2%)
Baškiri (1,2%)
Čuvaši (1,1%)
Čečeni (0,9%)
Ruski jezik je izrazito dominantan i njime se služi 98% stanovništva
U Rusiji dominiraju vjerske zajednice:
Ruska pravoslavna crkva
Islamska zajednica – Tatari, Baškiri, Čečeni
Gradsko stanovništvo 72,4%, a seosko 27,6%
Starosni sastav:
Do 19 godina ima 25,2% stanovništva
Od 20 – 59 godina – ima 56,3% stanovništva
Preko 60 godina ima 18,5% stanovništva

49. Religija u Rusiji

• Podaci su nepouzdani, jer se popisom stanovništva
građani ne izjašnjavaju
• Smatra se da je čak do 48% stanovništva ateisti
• Zakonski kao tradicionalne religije priznaju s
pravoslavlje, islam, budizam i judizam
• U manje hrišćanske grupe spadaju jermenski hrišćani,
rimokatolici i protestanti
• Islamskoj zajednici pripadaju narodi turskog porijekla,
Tatari, Baškiri, Čečeni, Inguši,

50. Saobraćaj u Rusiji

• Dominantnu ulogu ima željeznica i za putnički i za
željeznički saobraćaj
• Najduža željeznička pruga – Transsibirska željeznica, duga
preko 9000 km, od Moskve do Vladivostoka
• Vazdušni saobraćaj se uglavnom koristi na relacijama
preko 1500 km
• Najveća stopa smrtnosti u drumskom saobraćaju u Evropi

51. Transsibirska željeznica

52. Jezik u Rusiji

• Zajedno sa ukrajinskim, bjeloruskim i rusinskim čini grupu
istočnoslovenskih jezika
• Standardni ruski jezik temelji se na narječju Moskve
• Ruskim jezikom kao maternjim jezikom služi se oko 180
miliona ljudi, od kojih 130 miliona živi u Rusiji
• Službeni jezik je u Rusiji, Bjelorusiji, Kazahstanu, Kirgistanu,
te na Krimu
• Uzimajući u obzir ruski jezik kao drugi jezik (osim maternjeg)
njime se služi oko 300 miliona ljudi
• Piše se ćirilicom, izvedenom u 10 vijeku (poslije primanja
hrišćanstva) iz grčkog pisma, uz dodatak nekih slova
glagoljice
• Oblici mnogih slova su promjenjeni reformama Petra I Velikog
• Ruski jezik ima 33 suglasnika i 5 samoglasnika
• Svaki samoglasnik ima dvije varijente: palatalizujući i
nepalatalizujući

53. Područja gdje se govori ruski jezik

54. Rusko govorno područje

• Rusijа je nаjvećа zemljа nа svijetu, i zbog vlаdаvine bivšeg
Sovjetskog Sаvezа, mnogi stаriji ljudi širom Istočne Evrope
znаju ruski jezik.
• Tu su i mnogi ruski imigrаnti širom svijetа, npr. u Njujorku,
Portlаndu, Oregonu, oko Izrаelа, pа je jezik sаčuvаn nа
rаzličitim lokаcijаmа.
• U Bjelorusiji su bjeloruski i ruski zvanični jezici – 11% Rusa
živi u Bjelorusiji
• U Ukrajini je ukrajinski zvanični jezik, ali 30% stanovništva se
izjašnjava da je njihov jezik ruski.
• U Kazahstanu je kazaški službeni jezik ali je ruski veoma
popularan – oko 20% stanovništva su Rusi

55. Rusko govorno područje

• U Kirgistanu je kirgiški jezik građanski, ali je zvanični
službeni jezik ruski – Rusi čine oko 9% stanovništva.
• U Moldaviji je ruski jezik zvanično priznat regionalni
jezik – ima oko 6% stanovništva Rusa.
• Govori se još u Izraelu, Uzbekistanu, Poljskoj, Češkoj
itd.
• U SAD ima oko milion stanovnika koji govori ruski, jer
su ruskog porijekla.

56. Novčana jedinica

• Zvanična valuta u Rusiji je rublja. To je nacionalna
valuta Ruske Federacije, a ranije i Sovjetskog Saveza.
• Međunarodni kod ruske valute je RUB.
• Rublja se koristi i u Abhaziji i Južnoj Osetiji.
• Rublja se dijeli na 100 kopejki.
• Papirne novčanice se izdaju u apoenima od 5, 10, 50,
100, 500, 1000 i 5000 rubalja, a kovani novac u
apoenima od 1, 5, 10 i 50 kopejki, kao i 1, 2 i 5 rubalja.

57. Ishrana u Rusiji


Riba – crveni i crni kavijar
Domaće životinje – piletina, meso od patke, guske, ćurke
Divlje životinje – divlja patka, fazani, prepelice
Gljive su nacionalna hrana – vrganj, rudnjača, šampinjoni, trufelji
(podzemne glive) su delikates ruske kuhinje
Sve vrste povrća
U nacionalnoj kuhinji – pasulj, grašak, kupus – “šći” (čorba od kupusa)
Sve vrste žitarica
Sve vrste voća – posebno “rjabina” (vrsta kruške, slična našoj oskoruši)
Južno voće koje uspijeva u Rusiji – mandarina, pomorandža, smokva,
ananas, urma
Omiljeno piće je čaj koje se pije po cijeli dan – samovari
Najpoznatije alkoholno piće je votka (proizvodi se od žitarica – pšenice i
kukuruza) u narodu se još naziva hljebno vino
Prije jela se služi votka, uz jelo vino, a na kraju konjak

58. Porodični život i rodbinske veze

• Rusi su privrženi porodici
• Njeguju slovenski duh domaćeg ognjišta – u 18. vijeku
živjeli su u porodičnim zadrugama, po nekoliko
generacija u istom domaćinstvu
• Poslije oslobođenja kmetova (1861) porodica se dijeli,
ali je ostala prisna veza među članovima porodice – u
jeziku se sačuvao velik broj riječi koji označavaju
članove porodice (мать, отец, брат, сестра, дедушка,
бабушка, внук, внучка, дядя, зять, невестка ...)
• Kršteni kum ili kuma (крёстный отец, крёстная мать) –
kum je pred Bogom odgovoran za duhovni razvoj djeteta

59. Državno uređenje Rusije danas

• Federativna republika sa polupredsjedničkim
sistemom vlasti
• Zasniva se na Ustavu Ruske federacije iz 1993.g.
• Grb Rusije urađen po uzoru grba starog Ruskog carstva
– uveden ponovo nakon pada Sovjetskog saveza
(crvena boja simboliše Veliku Rusiju što je staro ime
Rusije za razliku od Male Rusije – Ukrajina, i Bijele
Rusije – Bjelorusije. Dvoglavi orao predstavlja staro
Rusko carstvo. Na grudima orla je mali štit svetog
Đorđa koji ubija aždahu – što predstavlja grb Moskve)

60. Grb Rusije

61. Državno uređenje Rusije danas

• Zastava Rusije – tri jednako široke vodoravne pruge
bijele, plave i crvene boje (proglašena 22.8.1991.g.). Na
grbu Moskve (Sveti Đorđe ubija aždahu – Đurađev oklop
je bijeli ,plašt i štit su plavi, a pozadina crvena)
• Oblik vodoravne trobojnice – iz vremena Petra Velikog
koji je po uzoru holandske trobojnice uradio mornaričku
zastavu. Takav oblik trobojnice će preuzeti i ostali
slovenski narodi. Ruskoj zastavi su najsličnije zastave
Slovenije i Slovačke, kod Srbije je takođe trobojka ali sa
drugačijim rasporedom boja. Kod Bugara je isti raspored,
ali se plava boja zamjenjuje zelenom

62.

63. Ruska Matrjoška

64. Prva ruska matrjoška sa izložbe 1900.g.

65. Balalajka

66.

67. Državno uređenje Rusije danas

• Predsjednik Rusije se bira na 6 godina na direktnim
izborima, sa ovlaštenjima:
• Utvrđuje spoljnu politiku,
• Vrhovni je komandant oružanih snaga,
• Imenuje i razriješava predsjednika Vlade, a na
prijedlog predsjednika Vlade imenuje i razriješava sa
dužnosti zamjenike predsjednika Vlade i federalne
ministre
• Imenuje sekretara Savjeta bezbjednosti
• Predlaže kandidata za mjesto guvernera Centralne
banke,

68. Državno uređenje Rusije danas

• U slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti donosi zakone, ali
o tome obavještava Federalnu skupštinu
• Ima pravo donositi uredbe u skladu sa Ustavom i zakonima itd.
• Na mjestu predsjednika može se birati najviše dva puta (novim
ustavom izmjenjeno)
• Izvršnu vlast vrši Vlada na čelu sa premijerom
• Zakonodavnu vlast ima dvodomna Federalna skupština (Donji i
Gornji dom Federalne skupštine)
• Sudsku vlast vrše sudovi: Ustavni sud, sudovi opšte nadležnosti
na čelu sa Vrhovnim sudom i arbitražni sudovi na čelu sa
najvišim arbitražnim sudom

69. Mihail Sergejevič Gorbačov – poslednji predsjednik SSSR-a

70. Boris Jeljcin – prvi predsjednik Rusije

71. Vladimir Vladimirovič Putin – predsjednik Rusije Rođen u Lenjingradu (Sankt Peterburgu) 1952. Predjednik Rusije od 2000-2008.

Predsjednik Vlade od
2008-2012.
Od 2012. ponovo
predsjednik Rusije

72. Civilizacija

• Pojam civilizacija је po smislu blizak pojmu kultura,
pa se često dešava da se ovi pojmovi upotrebljavaju
kao sinonimi. Međutim, između ova dva pojma
(kultura i civilizacija) postoji suštinska razlika.
Pojam civilizacija (od latinskog civilis – građanski,
državni, gradski) pojavio se još u antičko doba kao
kvalitativna odrednica razlikovanja antičkog društva
оd varvarskog okruženja. Sam pojam se vremenom
koristio različito pa je u 18. i 19. vijeku služio za
označavanje višeg stepena društva nа ljestvici
razvoja (divljaštvo, varvarstvo, civilizacija).

73. Civilizacija

• Civilizacija nije samo kultura nego ljudsko društvo čijim је
normama ovaploćena njegova kultura i najčešće sе
granice jedne civilizacije podudaraju sa granicama
imperije.
• Riječju civilizacija označavamo viši stepen razvoja
ljudskog društva. Civilizovano društvo, u odnosu na
praistorijsko, koristi pismo, posjeduje visok stepen
znanja i umijeća, ima zajedničku upravu, koja nastaje
iz prirodnih potreba ljudi da žive bezbjedno i prema
ustaljenom redu.

74. Civilizacija

• Definicija civilizacija koju daje Vil Durant је
definiše kao društveni red koji promoviše
stvaranje kulture.
• Konstituišu je 4 elementa: ekonomija, politička
organizacija, moralna tradicija i potraga za
znanjem i umjetnošću.

75. Kultura

• Sam pojam kultura је prošao prilično dug put оd
prvobitnog dо današnjeg značenja.
• Latinska riječ cultura је prvobitno značila gajenje i
obrada zemlje. Riječ kultura, kао metaforu,
govoreći о „njegovanju “, „obradi“ čovjekove duše,
о vaspitanju i ličnom usavršavanju, prvi је upotrebio
rimski filozof Marko Tulije Ciceron - prvi vijek prije
nove ere).
• Uzev u obzir mnoge definicije kulture može sе
najkraće zaključiti dа pojam kultura
podrazumijeva sveukupna dostignuća ljudskog
društva u proizvodnom, društvenom i duhovnom
životu.

76. Kultura

• Pod pojmom civilizacija označava se viši stepen
razvoja ljudskog društva. Tako civilizovano
društvo, u odnosu na praistorijsko, koristi
pismo, posjeduje visok stepen znanja i
vještina. Neki teoretičari je definišu kao
društveni red koji promoviše stvaranje kulture.
• Pojam kultura podrazumijeva sveukupna
dostignuća ljudskog društva u proizvodnom,
društvenom i duhovnom životu.
• Ljudi pomoću kulture u istom društvu dijele
zajedničko ponašanje i način razmišljanja.

77. Kultura

• Kultura sе dijeli nа materijalnu i duhovnu.
• Materijalna kultura obuhvata prije svega oblast
materijalne proizvodnje: putevi, transport, zgrade,
predmeti za domaćinstvo, odjeća, oruđe za rad, itd.
• Duhovna, ili nematerijalna kultura, podrazumijeva
sferu duhovne proizvodnje i njene rezultate:
religiju, filozofiju, moral, umjetnost, nauku itd.
• Nematerijalnu kulturu obrazuju norme, pravila,
obrasci, zakoni, mitovi, ideje, običaji i prije i
poslije svega - jezik.
• I duhovna i materijalna kultura su međusobno
neraskidivo povezane. Sve materijalno što је čovjek
stvorio је svojevrsna realizacija duhovnog, а opet,
duhovno је nemoguće bez nekog materijalnog
okvira.

78. Kultura i civilizacija

• Kultura se uči: kao što ljudi biološki nasljeđuju
mnoge fizičke osobine i instikte ponašanja, tako
se kultura nasljeđuje kroz društvo, tj. osoba
mora naučiti kulturu od ostalih članova društva
• Kultura je prilagodljiva: ljudi je koriste da se
fleksibilno i brzo prilagode promjenama u
svijetu oko njih.
• Pravoslavna civilizacija i kultura
(istočnohrišćanska tradicija) nije prešla put
Renesanse, Reforme i Prosvećenosti – zasniva se
na duhovnosti za razliku od zapadne kulture:
grčka mudrost, rimski poredak i hrišćanska
duhovnost

79. Kultura i civilizacija

• Sukob civilizacija – Sukob istoka i zapada – sukob
čovječanstva sa istorijom – suprotstavljanje sili i
tiraniji (sukob Amerika / Rusija)
• Pravoslavna civilizacija i kultura se razlikuje od
zapadne – to jeste njegova specifičnost,
osobenost, identičnost
• Od vladavine Petra I Rusija je integrisala
zapadne ideje u svoj socio-kulturološki sistem –
nije monokulturološka

80. Ruska civilizacija i kultura

• Ruska civilizacija se posmatra kao lokalna civilizacija, ali
istovremeno proces njenog nastanka i razvoja pokazao se kao
karakterističan u odnosu na većinu civilizacija u svijetu – ruska
civilizacija je arhaična, tradicionalna i savremena, što
podrazumijeva nedostatke civilizacijskog nastanka i razvoja,
ne zanemarujući pri tom njene prednosti.
• Neophodno je podvući da je formiranje pojedinačnih
civilizacija neodvojivo od razvoja velikih svjetskih religija.
Najčešće su baš religiozne ideje osnova globalnog kulturnog
projekta bilo koje civilizacije. Religije su onaj činilac
stvaranja „velike tradicije“ koja duhovno objedinjuje narode
koji ne govore istim jezikom, koji nemaju istu kulturu i koji
ne žive u istom društvenom uređenju.

81. Ruska civilizacija i kultura

• Stremljenje svake napredne civilizacije: da stvori
prostor za dijalog kultura – unutar jedne civilizacije nije
izuzetak, nego pravilo (tako su u Rusiji u uzajamnom
kontaktu većina svjetskih kulturnih tradicijapravoslavna, islamska, zapadna, budistička).
• Civilizacija se nalazi u kulturnom dijalogu sа prethodnim
i sа savremenim civilizacijama. Tako je i za rusku i
zapadnoevropsku civilizaciju bio važan dijalog sa
antičkom civilizacijom od koje su usvojene-nasleđene
mnoge kulturne crte. U međusobnim odnosima
pripadnici različitih civilizacija bolje mogu da procijene
svoje prednosti i nedostatke i ujedno lakše formulišu
sliku sopstvene individualnosti.

82. Ruska civilizacija i kultura

• Rusija je bila prva pojedinačna zemlja u svijetu koja je
objavila svoje pravo da se nazove civilizacijom uporedo sa
cijelim zapadom. Tu teoriju је 60-tih, 70-tih godina
19.vijeka razvio, naučno obradio i dokazao sociolog Nikolaj
Danilevski (Evropa је samo mali rt Azije, Evropa je ono
što je romansko-germanski kulturni tip). Teorija
Danilevskog је imala svoje uporište u fundamentalnim
radovima klasika evropske teorije civilizacije О. Špenglera i
А. Tojnbija.
• U 20. vijeku ruski naučnici (emigranti) N. Trubeckoj, P.
Savicki, G. Vernadski, L. Karsavin su usredsredili svoju
pažnju nа geografski položaj Rusije: između Evrope,
Dalekog Istoka – Azije i kao rezultat tih istraživanja
stvoren је pojam Rusije-Evroazije.

83. Ruska civilizacija i kultura

• Svjetska istorija može biti posmatrana kao paralelna
pojava dva tipa civilizacije.
• Prva, zapadna, koja se pojavila oko Sredozemlja,
prolazeći kroz niz stadija, danas se ukorijenila u
takozvanom savremenom društvu u Zapadnoj Evropi i
Sjevernoj Americi.
• Druga, istočna, koja se ogleda u vrijednosti ranije
ukorijenjenog tradicionalizma. Zato se u savremenoj
nauci ona naziva tradicionalnom civilizacijom. Tom
tipu civilizacije i pripada ruska civilizacija.

84. Ruska civilizacija i kultura

• Da bi se ocijenilo mjesto Rusije u svjetskoj civilizaciji
neophodno se vratiti na početak ruske istorije i
rasvijetliti njen put do početka 20-og vijeka. Monah
Nestor je još na početku 12-og vijeka u „Повесть
временых лет“ postavio pitanje „Откуда есть пошла
Русская земля?“ u ovom djelu se govori da je početak
ruske državnosti nastao kada se novgorodski Sloveni
pozvali Varjage u svoju kneževinu da vladaju zbog
nesloge među kneževima, još 862.godine. Od tog
datuma se i vodi početak ruske istorije.

85. Ruska civilizacija i kultura

• Jedni su smatrali da takvo dobrovoljno ustupanje vlasti
Varjazima predstavlja karakter Slovena i slovenskoj
civilizaciji pripisuju miran i nekonfliktan karakter.
• Drugi su u tom ustupanju vlasti pokušavali da dokažu
slovensko porijeklo prvog pozvanog kneza Rjurika i
njegove braće.
• Kako bilo, ali u to vrijeme se jeste pojavila državnost na
cijelom evropskom kontinentu u epohi pada zapadne
Rimske imperije i završne faze velike seobe naroda sa
istoka na zapad i sa sjevera na jug.

86. Ruska civilizacija i kultura

• Samobitnost Rusije је određena uslovom njenog položaja
između Evrope i Azije, između svijeta stalne
modernizacije i svijeta tradicionalizma. Onaj ko to ne
zna ne može ni shvatiti istoriju i kulturu ove evroazijske
države koja od Pribaltika do Dalekog istoka zauzima 1/6
kopna zemaljske kugle. Sličnu kompaktnu naseljenu zonu
nema više ni jedan narod na svijetu.
• Imajući u vidu i uvažavajući milenijumsko iskustvo Rusije
može se govoriti o njenoj istorijskoj misiji, misiji
određenoj položajem među drugim narodima. Naime na
teritoriji Rusije živi na stotine različitih naroda i kultura
Rusije sе formirala u uslovima tе mnogonacionalnosti
kао gigantski duhovni most koji povezuje narode koji u
njoj žive.

87. Ruska civilizacija i kultura

• Srpski i ruski narod su istog korijena, iste vjere, iste
pismenosti.
• Istraživanjem mitologije istočnih Slovena i to samo
površnim vidjećemo koliko nevjerovatnih sličnosti ima sa
našom mitologijom, počev od vrijednosnih orijentacija,
tj. sistema vrijednosti u kome su ideali pravde –
socijalne pravde i volje, tj. slobode na najvišem mjestu.
• Pismenost i književnost najčistije izražavaju nacionalne
ideje duhovne kulture, ono što je najbolje u njoj, ono
što najbolje izražava nacionalne osobenosti.
Književnost govori u ime nacionalne kulture.

88. Ruska civilizacija i kultura

• Književnost koju je stvorio ruski narod nije samo njegovo
bogatstvo nego i moralna snaga, koja je pomagala i
pomaže narodu u teškim istorijskim periodima kao
duhovna pomoć.
• Ruska književnost je stvorena prema drugim književnostima
i narodima, zato što je čvrsto povezana sa životom, sa
stvarnošću, sa poimanjem ljudskih vrijednosti.
• Najveća vrijednost ruske književnosti je u tome što je
njena umjetnička snaga tjesno povezana sa moralnim
vrijednostima.

89. Ruska civilizacija i kultura

• Justin Popović o Dostojevskom je rekao da on
pripada svim svjetovima, svim ljudima, jer je
svečovječanski širok i dubok, on je toliko čovjek
da je rod i Srbima, i Bugarima, i Grcima, i
Francuzima, rod svim ljudima na svim
kontinentima.
• Njegove riječi možemo prenijeti i na rusku
književnost.
• U tom duhovnom objedinjavanju je njena misija
i misija cijelog ruskog naroda.

90. Ruska kultura i civilizacija

• Između 3. i 6. vijeka posle Hrista zemlje današnje
Rusije naseljavali su Goti, Huni i Avari.
• Skiti su živjeli u južnim stepama, a Hazari su sve
do 8. vijeka naseljavali zapadni dio stepskog
dijela Rusije.
• Njih će odatle proterati skandinavski Varjazi, koji
će za svoju prestonicu uzeti slovenski/ruski grad
Novgorod.
• Vremenom, Varjazi će se asimilirati među
Slovenima/Rusima.
• I neka ugro-finska plemena biće u ovom periodu
asimilovana.

91. Ruska civilizacija i kultura

• Područja na kojima su živjeli istočni Slaveni prvi
su u jedinstvenu državu ujedinili Varjazi.
• Prvi zabilježeni varjaški vladar bio je Rurik,
okrunjen oko 860, a njegovi su nasljednici
prenijeli prijestolje iz Novgoroda na sjeveru
današnje Rusije u Kijev, danas glavni grad
Ukrajine.
• Vlast Varjaga potrajaće nekoliko stotina godina.
U 10. i 11. vijeku Kijevska Rusija je postala
najveća država u Evropi i prilično bogata.

92. Kijevska kneževina u 11.vijeku

93. Ruska civilizacija i kultura

• Kijevska Rusija bila je jedna od najvećih država tadašnje
Evrope sa privredom baziranoj na trgovini.
• Odlučujućim za kasniju istoriju istočnih Slavena
pokazalo se prihvatanje Pravoslavlja kao državne
religije 988. u doba velikog kneza Vladimira, koje je za
posljedicu imalo snažnu vezu crkve i države i izolaciju
od katoličkog, a kasnije i protestantskog ostatka Evrope.
Prihvatanjem hrišćanstva, knez Vladimir je stavio
staru rusku državu u sferu kulturnog uticaja Vizantije.
• Preko Vizantije u ruski civilizacijski model su ušli
elementi antičkog grčkog nasleđa, a sa njima
bliskoistočno i egipatsko nasleđe, koje je sadržano u
grčkom antičkom civilizacijskom modelu.

94. Ruska civilizacija i kultura

• Tokom vijekova na rusku kulturu je imala uticaja
civilizacija i kultura mnogih naroda. U vrijeme kada je
Rusija primila hrišćanstvo (988), primila ga je na svom
jeziku.
• Prije 12.vijeka u upotrebi u Rusiji je bio
starocrkvenoslovenski jezik. Tek u 12.vijeku
pojavljuje se prvi tekst na ruskom, odnosno
staroruskom jeziku. Ali tek za vrijeme vladavine Petra
Velikog u 18. vijeku starocrkvenoslovenski jezik se
mijenja u ruski jezik.

95. Ruska civilizacija i kultura

• Do vladavine Petra Velikog i slikarstvo je bilo u službi
crkve. Vajarstvo se razvija tek u novije vrijeme, jer je
crkva zabranjivala prikazivanje ljudskog tijela u 3
dimenzije. Ali zato je slikanje ikona bilo posebno
razvijeno još od 14. i 15. vijeka. Za vrijeme vladavine
Petra Velikog primjetan je velik uticaj zapada na
slikarstvo i vajarstvo u Rusiji.
• U arhitekturi Rusije poseban uticaj je bio iz vizantijske
umjetnosti. Kupole zgrada su rađene po ugledu na
nomadske šatore.

96. Ruska civilizacija i kultura

• Razvoj muzike u Rusiji je kasnio za ostatkom Evrope, iz
razloga što su u crkvi bili zabranjeni muzički
instrumenti.
• Vokalna muzika razvija se tek u 19.vijeku. Začetnikom
savremene ruske muzike smatra se Mihail Glinka. Kasnije
će biti poznati Musorgski, Rimski-Korsakov, Čajkovski,
Rahmanjin, Stravinjski i drugi. Na ruski balet poseban
uticaj su imali italijanski i švedski igrači.
• Rusko pozorište se razvija iz narodnih zabava, preko
seljačkih društava i putujućih trupa.

97. Ruska civilizacija i kultura

• Sa hrišćanstvom je ušao i elemenat hebrejske
kulture iz biblijske osnove hrišćanstva.
• Tako je ruski civilizacijski model asimilirao
civilizacijske komponente sa tri kontinenta:
Evrope, Afrike i Azije.

98. Zašto postoji Rusija?

• Rusija ima posebnu ulogu u istoriji čovječanstva. To
određuje nekoliko faktora:
• Geopolitički faktor
• Etnopolitički faktor
• Religiozni faktor

99. Ko su Sloveni?

• Kao pleme postali su poznati tek u 6.vijeku
• Zauzimali su teritoriju Istočne, Jugo-istočne i Sjeverne Evrope –
od Sjevernog i Baltičkog mora, do Sredozemnog i Crnog mora
• Neki naučnici smatraju da su nastali od Germana, Kelta,
Iranaca, a neki (lingvističari) da su se odvojili od porodice
indoevropskih naroda
• Zaključujemo da je slovenski narod nastao mješanjem sa
drugim narodima
• Prema arheloškim iskopinama zaključujemo da su se bavili
zemljoradnjom (ralo, plug)
• Poligamija – više žena, ali svaka žena je živjela sa svojom
djecom u posebnim domaćinstvima
• Umrle su spaljivali

100. Ko su Sloveni?

• Susjedni narodi – Varjazi, Rusi, Čudi, Meri, ali i neka
ugrofinska plemena, koji su se vremenom asimilovali sa
Slovenima
• Za stvaranje Kijevske kneževine bili su zaslužni Rusi i
Varjazi

101. Ko su Rusi?

• Prema pisanim dokumentima do 10.vijeka smatra se da
su Rusi i Sloveni potpuno različiti narodi
• Sloveni – mirni zemljoradnici
• Rusi – trgovci i vojnici
English     Русский Правила